Reljef i vode mog zavičaja
| Škola | Nastavnik/nastavnica | ||
|---|---|---|---|
| Razred i odjeljenje | 3. ____ | Datum | |
| Nastavni predmet | Moja okolina | Redni broj časa | |
| Nastavna jedinica | Reljef i vode mog zavičaja | ||
| Tip časa | kombinovani čas (obrada i vježbanje) – prilagodite po potrebi | ||
| Trajanje | 45 minuta | ||
| Ključni pojmovi | |||
| Udžbenik i literatura | |||
1. Ishod učenja i indikatori
Ishod (A.3.1): Opisuje prirodnogeografska obilježja užeg zavičaja.
Indikatori (učenik/učenica):
- opisuje i razlikuje oblike reljefa u užem zavičaju
- prepoznaje vrste tla
- opisuje prirodna bogatstva užeg zavičaja
- opisuje elemente vodotoka
2. Ciljevi časa
- Obrazovni: usvajanje znanja i vještina u okviru nastavne jedinice „Reljef i vode mog zavičaja“: učenik/učenica opisuje i razlikuje oblike reljefa u užem zavičaju; prepoznaje vrste tla; opisuje prirodna bogatstva užeg zavičaja; opisuje elemente vodotoka.
- Funkcionalni: razvijanje sposobnosti posmatranja, upoređivanja, razvrstavanja i zaključivanja te razvijanje istraživačkog duha.
- Odgojni: razvijanje odgovornog odnosa prema sebi, drugima, prirodi i zajednici.
3. Metode, oblici rada, sredstva i korelacija
| Nastavne metode | razgovor, posmatranje, demonstracija, rad s ilustracijom i slikovnim materijalom, jednostavno istraživanje |
|---|---|
| Oblici rada | frontalni, individualni, rad u paru |
| Nastavna sredstva | tabla, slike i predmeti iz okruženja, interaktivna lekcija na projektoru ili tabletu, radni list |
| Korelacija | Bosanski jezik (govorno i pisano izražavanje), Matematika (brojanje, mjerenje, tabele), Likovna kultura (crtež, ilustracija) |
4. Tok časa
| Dio časa | Aktivnosti nastavnika/nastavnice | Aktivnosti učenika |
|---|---|---|
| Uvodni dio 5 minuta | Motivacija: pročitam ili ispričam uvod: „Moj zavičaj ima planine, brda i rijeke! Hajde da ga istražimo kao pravi geografi.“ Razgovaram s učenicima o tome gdje su se već susreli s ovom temom. Najavljujem nastavnu jedinicu „Reljef i vode mog zavičaja“ i cilj časa. | Slušaju, odgovaraju na pitanje, povezuju temu sa svojim iskustvom. |
| Glavni dio 30 minuta | Objašnjenje (10 min): Reljef su oblici zemljišta: planine, brda, kotline, ravnice. Rijeka ima izvor, korito, pritoke i ušće. Primjere zapisujem na tablu. Vođeni primjeri (8 min): zajedno s učenicima rješavam zadatke iz priloga A („Kako se zove mjesto gdje rijeka izvire?“, „Kako se zove mjesto gdje se rijeka uliva u drugu rijeku, jezero ili more?“, „Rijeka koja se uliva u veću rijeku zove se…“, „Udubljenje kojim teče rijeka zove se…“). Kad učenik/učenica zapne, koristim pripremljeni podsticaj. Samostalni rad i rad u paru (12 min): učenici rješavaju radni list (aktivnosti 1. Oblici reljefa, 2. Vode) ili interaktivnu lekciju na tabletu. Obilazim učenike, pomažem i bilježim zapažanja. | Prate objašnjenje, odgovaraju, rješavaju primjere na tabli i u svesci, rade samostalno i u paru, provjeravaju jedni druge. |
| Završni dio 10 minuta | Ostvarenost ishoda provjeravam izlaznom karticom s 3–4 pitanja iz priloga B. Vodim kratku refleksiju: „Šta sam danas naučio/naučila? Šta mi je bilo teško?“ Domaća zadaća: ostale aktivnosti radnog lista (Moj zavičaj). Prijedlog za roditelje: Na izletu pokažite izvor ili rijeku i pratite kuda teče. Pronađite na karti planine oko vašeg mjesta. | Samostalno odgovaraju na izlaznoj kartici i procjenjuju svoje razumijevanje (palac gore / vodoravno / dolje). |
5. Diferencijacija
- Podrška: slike, stvarni predmeti i kratka uputa uz svaki korak; vođeni zadaci iz priloga A s podsticajima; rad u paru s učenikom/učenicom koji/koja je savladao/savladala gradivo; skraćeni radni list (samo prva aktivnost).
- Izazov: dodatni zadatak po uzoru na „Koja olimpijska planina kod Sarajeva ima vrh viši od 2000 m?“, ali složeniji – koji traži objašnjenje ili poređenje (zašto? po čemu se razlikuje?); smišljanje sličnog zadatka za druga ili drugaricu iz klupe, uz objašnjenje postupka.
6. Praćenje i vrednovanje
Formativno praćenje tokom časa (posmatranje, pitanja, radni list) i izlazna kartica na kraju. Kriteriji uspjeha – učenik/učenica:
| Indikator | Ostvaruje | Djelimično | Još ne |
|---|---|---|---|
| opisuje i razlikuje oblike reljefa u užem zavičaju | |||
| prepoznaje vrste tla | |||
| opisuje prirodna bogatstva užeg zavičaja | |||
| opisuje elemente vodotoka |
Kriteriji se odnose na dio indikatora koji se ostvaruje na ovom času.
7. Plan table
8. Zapažanja nakon časa (samoevaluacija)
Prilog A · Vođeni primjeri s podsticajima
1. Kako se zove mjesto gdje rijeka izvire?
Ponuđeni odgovori: a) izvor b) ušće c) obala
Tačno: a) izvor
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Tu rijeka počinje.
Objašnjenje: Rijeka počinje na izvoru.
2. Kako se zove mjesto gdje se rijeka uliva u drugu rijeku, jezero ili more?
Ponuđeni odgovori: a) korito b) izvor c) ušće
Tačno: c) ušće
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Kraj rijeke.
Objašnjenje: To je ušće.
3. Rijeka koja se uliva u veću rijeku zove se…
Ponuđeni odgovori: a) izvor b) pritoka c) jezero
Tačno: b) pritoka
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Ona „pritiče“.
Objašnjenje: Npr. Miljacka je pritoka Bosne.
4. Udubljenje kojim teče rijeka zove se…
Ponuđeni odgovori: a) korito b) vrh c) padina
Tačno: a) korito
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Kao krevet za rijeku.
Objašnjenje: Rijeka teče svojim koritom.
5. Sarajevo leži…
Ponuđeni odgovori: a) u pustinji b) u kotlini okruženoj planinama c) na moru
Tačno: b) u kotlini okruženoj planinama
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Svuda oko grada su planine.
Objašnjenje: Sarajevo je u kotlini.
6. Koja olimpijska planina kod Sarajeva ima vrh viši od 2000 m?
Ponuđeni odgovori: a) Žuč b) Hum c) Bjelašnica
Tačno: c) Bjelašnica
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Hum i Žuč su brda u gradu.
Objašnjenje: Bjelašnica je visoka 2067 m.
7. Kroz Sarajevo teče rijeka…
Ponuđeni odgovori: a) Neretva b) Miljacka c) Una
Tačno: b) Miljacka
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Ima mnogo mostova u gradu.
Objašnjenje: Kroz Sarajevo teče Miljacka.
8. Kako se zove veliki ravan dio zemljišta?
Ponuđeni odgovori: a) kotlina b) ravnica c) planina
Tačno: b) ravnica
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Nema brda ni planina.
Objašnjenje: Ravnica je ravan oblik reljefa.
Prilog B · Pitanja za provjeru (izlazna kartica) s rješenjima
1. Koja je vrsta tla najbolja za uzgoj povrća?
Ponuđeni odgovori: a) pijesak b) plodna crnica c) kamenito tlo
Tačno: b) plodna crnica
Objašnjenje: Plodno crno tlo je najbolje za usjeve.
2. Šta je prirodno bogatstvo?
Ponuđeni odgovori: a) autoput b) šume, voda i plodno tlo c) tržni centar
Tačno: b) šume, voda i plodno tlo
Objašnjenje: Šume, voda, tlo i rude su prirodna bogatstva.
3. Šta je padina planine?
Ponuđeni odgovori: a) kosa strana od vrha do podnožja b) samo vrh c) dno rijeke
Tačno: a) kosa strana od vrha do podnožja
Objašnjenje: Padine su kose strane planine.
4. Bosna se uliva u…
Ponuđeni odgovori: a) Savu b) more c) Miljacku
Tačno: a) Savu
Objašnjenje: Rijeka Bosna se uliva u Savu.
5. Gdje izvire rijeka Bosna?
Ponuđeni odgovori: a) na vrhu Jahorine b) u Mostaru c) na Vrelu Bosne kod Ilidže
Tačno: c) na Vrelu Bosne kod Ilidže
Objašnjenje: Bosna izvire na Vrelu Bosne kod Ilidže.
6. Uzvišenje niže od planine zove se…
Ponuđeni odgovori: a) brdo b) ravnica c) kotlina
Tačno: a) brdo
Objašnjenje: Brdo je niže od planine.
7. Šta je podnožje planine?
Ponuđeni odgovori: a) vrh planine b) izvor rijeke c) najniži dio planine, gdje ona počinje
Tačno: c) najniži dio planine, gdje ona počinje
Objašnjenje: Podnožje je najniži dio planine.
Izvor: Moja okolina kurikulum, str. 15 PDF-a, KS kurikulum za 3. razred.