Vrijeme i historija
| Škola | Nastavnik/nastavnica | ||
|---|---|---|---|
| Razred i odjeljenje | 5. ____ | Datum | |
| Nastavni predmet | Društvo | Redni broj časa | |
| Nastavna jedinica | Vrijeme i historija | ||
| Tip časa | kombinovani čas (obrada i vježbanje) – prilagodite po potrebi | ||
| Trajanje | 45 minuta | ||
| Ključni pojmovi | |||
| Udžbenik i literatura | |||
1. Ishod učenja i indikatori
Ishod (A.1): Istražuje historijske i geografske karakteristike Bosne i Hercegovine u vremenu i prostoru.
Indikatori (učenik/učenica):
- razlikuje osnove mjerenja, računanja i protoka vremena
- istražuje porijeklo imena, državne simbole, granice i veličinu Bosne i Hercegovine
- opisuje geografski položaj Bosne i Hercegovine na Balkanskom poluotoku i Evropi
- opisuje glavni grad i njihove znamenitosti smislenim korištenjem različitih medija
2. Ciljevi časa
- Obrazovni: usvajanje znanja i vještina u okviru nastavne jedinice „Vrijeme i historija“: učenik/učenica razlikuje osnove mjerenja, računanja i protoka vremena; istražuje porijeklo imena, državne simbole, granice i veličinu Bosne i Hercegovine; opisuje geografski položaj Bosne i Hercegovine na Balkanskom poluotoku i Evropi; opisuje glavni grad i njihove znamenitosti smislenim korištenjem različitih medija.
- Funkcionalni: razvijanje orijentacije u prostoru i vremenu, rada s izvorima i kartom, povezivanja i zaključivanja.
- Odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini, poštovanja različitosti, kulturnog naslijeđa i pravila zajedničkog života.
3. Metode, oblici rada, sredstva i korelacija
| Nastavne metode | razgovor, rad s kartom i izvorima, rad s ilustracijom, rad na tekstu, prezentacija |
|---|---|
| Oblici rada | frontalni, individualni, rad u paru |
| Nastavna sredstva | tabla, geografska karta BiH, slike i izvori, interaktivna lekcija na projektoru ili tabletu, radni list |
| Korelacija | Bosanski jezik (čitanje i prepričavanje), Priroda (prirodna obilježja BiH), Likovna kultura (crtež, ilustracija) |
4. Tok časa
| Dio časa | Aktivnosti nastavnika/nastavnice | Aktivnosti učenika |
|---|---|---|
| Uvodni dio 5 minuta | Motivacija: pročitam ili ispričam uvod: „Djed kaže da je njegova kuća stara pola stoljeća. Koliko je to godina? Hajde da naučimo računati vrijeme!“ Razgovaram s učenicima o tome gdje su se već susreli s ovom temom. Najavljujem nastavnu jedinicu „Vrijeme i historija“ i cilj časa. | Slušaju, odgovaraju na pitanje, povezuju temu sa svojim iskustvom. |
| Glavni dio 30 minuta | Objašnjenje (10 min): Vrijeme mjerimo u godinama, decenijama (10 godina), stoljećima (100 godina) i milenijima (1000 godina). Na lenti vremena događaje redamo od starijih prema novijim. Godine prije nove ere (p. n. e.) brojimo unazad, a godine nove ere (n. e.) unaprijed. Historijski izvori su sve ono što nam govori o prošlosti. Primjere zapisujem na tablu. Vođeni primjeri (8 min): zajedno s učenicima rješavam zadatke iz priloga A („Koliko godina traje jedno stoljeće (vijek)?“, „Koliko godina traje jedna decenija (desetljeće)?“, „Koliko godina traje jedan milenij?“, „Koliko decenija ima jedno stoljeće?“). Kad učenik/učenica zapne, koristim pripremljeni podsticaj. Samostalni rad i rad u paru (12 min): učenici rješavaju radni list (aktivnosti 1. Lenta vremena, 2. Računam vrijeme) ili interaktivnu lekciju na tabletu. Obilazim učenike, pomažem i bilježim zapažanja. | Prate objašnjenje, odgovaraju, rješavaju primjere na tabli i u svesci, rade samostalno i u paru, provjeravaju jedni druge. |
| Završni dio 10 minuta | Ostvarenost ishoda provjeravam izlaznom karticom s 3–4 pitanja iz priloga B. Vodim kratku refleksiju: „Šta sam danas naučio/naučila? Šta mi je bilo teško?“ Domaća zadaća: ostale aktivnosti radnog lista (Od najstarijeg do najnovijeg). Prijedlog za roditelje: Napravite zajedno porodičnu lentu vremena: upišite godine rođenja nane, djeda, roditelja i djece, pa izračunajte ko je rođen u kojem stoljeću. | Samostalno odgovaraju na izlaznoj kartici i procjenjuju svoje razumijevanje (palac gore / vodoravno / dolje). |
5. Diferencijacija
- Podrška: karta, slike i izvori s kratkim natpisima te tabela ili vremenska lenta za bilježenje; vođeni zadaci iz priloga A s podsticajima; rad u paru s učenikom/učenicom koji/koja je savladao/savladala gradivo; skraćeni radni list (samo prva aktivnost).
- Izazov: dodatni zadatak po uzoru na „Kojem stoljeću pripada 1377. godina?“, ali složeniji – koji traži objašnjenje uzroka i posljedica ili poređenje; smišljanje sličnog zadatka za druga ili drugaricu iz klupe, uz objašnjenje postupka.
6. Praćenje i vrednovanje
Formativno praćenje tokom časa (posmatranje, pitanja, radni list) i izlazna kartica na kraju. Kriteriji uspjeha – učenik/učenica:
| Indikator | Ostvaruje | Djelimično | Još ne |
|---|---|---|---|
| razlikuje osnove mjerenja, računanja i protoka vremena | |||
| istražuje porijeklo imena, državne simbole, granice i veličinu Bosne i Hercegovine | |||
| opisuje geografski položaj Bosne i Hercegovine na Balkanskom poluotoku i Evropi | |||
| opisuje glavni grad i njihove znamenitosti smislenim korištenjem različitih medija |
Kriteriji se odnose na dio indikatora koji se ostvaruje na ovom času.
7. Plan table
8. Zapažanja nakon časa (samoevaluacija)
Prilog A · Vođeni primjeri s podsticajima
1. Koliko godina traje jedno stoljeće (vijek)?
Ponuđeni odgovori: a) 10 godina b) 100 godina c) 1000 godina
Tačno: b) 100 godina
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Riječ „sto“ krije se u riječi stoljeće.
Objašnjenje: Stoljeće ili vijek traje 100 godina.
2. Koliko godina traje jedna decenija (desetljeće)?
Ponuđeni odgovori: a) 10 godina b) 100 godina c) 50 godina
Tačno: a) 10 godina
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: U riječi desetljeće krije se broj…
Objašnjenje: Decenija ili desetljeće traje 10 godina.
3. Koliko godina traje jedan milenij?
Ponuđeni odgovori: a) 1000 godina b) 100 godina c) 10 godina
Tačno: a) 1000 godina
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Latinska riječ mille znači hiljadu.
Objašnjenje: Milenij traje 1000 godina, odnosno 10 stoljeća.
4. Koliko decenija ima jedno stoljeće?
Ponuđeni odgovori: a) 5 b) 10 c) 100
Tačno: b) 10
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: 100 godina podijeli na dijelove po 10 godina.
Objašnjenje: 100 : 10 = 10, pa jedno stoljeće ima 10 decenija.
5. Kojem stoljeću pripada 1377. godina?
Ponuđeni odgovori: a) 15. stoljeću b) 13. stoljeću c) 14. stoljeću
Tačno: c) 14. stoljeću
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Godine od 1301. do 1400. čine jedno stoljeće.
Objašnjenje: Godine od 1301. do 1400. pripadaju 14. stoljeću, pa i 1377. godina.
6. Kojem stoljeću pripada 1566. godina?
Ponuđeni odgovori: a) 15. stoljeću b) 17. stoljeću c) 16. stoljeću
Tačno: c) 16. stoljeću
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Prve dvije cifre su 15, a stoljeće je za jedan veće.
Objašnjenje: Godine od 1501. do 1600. čine 16. stoljeće, pa i 1566. godina.
7. U kojem stoljeću živimo danas?
Ponuđeni odgovori: a) 22. stoljeću b) 21. stoljeću c) 20. stoljeću
Tačno: b) 21. stoljeću
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Godine od 2001. do 2100. …
Objašnjenje: Godine od 2001. do 2100. čine 21. stoljeće, a u njemu živimo danas.
8. Šta znači skraćenica p. n. e.?
Ponuđeni odgovori: a) prošle sedmice b) prije nove ere c) poslije nove ere
Tačno: b) prije nove ere
Podsticaj ako učenik/učenica zapne: Postoji i skraćenica n. e.
Objašnjenje: P. n. e. znači prije nove ere, a n. e. znači nove ere. Tako računamo godine na lenti vremena.
Prilog B · Pitanja za provjeru (izlazna kartica) s rješenjima
1. Šta je lenta vremena?
Ponuđeni odgovori: a) kalendar za jedan mjesec b) karta planina i rijeka c) crta na kojoj redom označavamo događaje
Tačno: c) crta na kojoj redom označavamo događaje
Objašnjenje: Lenta vremena je crta na kojoj redom, od starijih prema novijim, označavamo događaje.
2. Koja godina je ranija (starija)?
Ponuđeni odgovori: a) 1189. godina b) 1377. godina c) obje su iste
Tačno: a) 1189. godina
Objašnjenje: 1189. je ranije od 1377. Između njih je prošlo 188 godina.
3. Koja godina je ranija: 100. p. n. e. ili 200. p. n. e.?
Ponuđeni odgovori: a) 100. p. n. e. b) jednako su stare c) 200. p. n. e.
Tačno: c) 200. p. n. e.
Objašnjenje: Prije nove ere godine se broje unazad, pa je 200. p. n. e. ranija od 100. p. n. e.
4. Koliko je godina prošlo od 1878. do 1918. godine?
Ponuđeni odgovori: a) 30 b) 40 c) 50
Tačno: b) 40
Objašnjenje: 1918 − 1878 = 40 godina, to su 4 decenije.
5. Koliko je decenija od 2004. do 2024. godine?
Ponuđeni odgovori: a) 2 b) 1 c) 20
Tačno: a) 2
Objašnjenje: Od 2004. do 2024. prošlo je 20 godina, a to su 2 decenije.
6. Šta je historijski izvor?
Ponuđeni odgovori: a) nova igračka b) sve što nam govori o prošlosti c) samo vremenska prognoza
Tačno: b) sve što nam govori o prošlosti
Objašnjenje: Historijski izvori su predmeti, spisi, građevine, fotografije i sjećanja ljudi koji nam govore o prošlosti.
7. Koji historijski izvor je pisani?
Ponuđeni odgovori: a) stara povelja b) glinena posuda c) kameno oruđe
Tačno: a) stara povelja
Objašnjenje: Povelja je pisani izvor. Kameno oruđe i glinena posuda su materijalni (predmetni) izvori.
Izvor: Društvo kurikulum, str. 9 PDF-a, KS kurikulum za 5. razred.